Digitalni prostor posvećen očuvanju, dokumentiranju i suvremenom predstavljanju suhozidne i kamene baštine Hercegovine te šireg dinarskog i mediteranskog krša.
SUHOZID.BA je specijalizirani kulturno-dokumentarni i znanstveno-popularni portal posvećen graditeljskom nasljeđu u kamenu. Nastao je iz potrebe da se tisućljetno umijeće gradnje „u suho” — bez uporabe morta ili veziva — sustavno bilježi, stručno obrađuje i približi suvremenim čitateljima, istraživačima i baštinskim entuzijastima.
Temeljni cilj projekta jest stvoriti trajno otvoreno digitalno čvorište koje povezuje terenska istraživanja, autorske reportaže, znanstvene i stručne publikacije te živa svjedočanstva graditelja. Portal potiče razumijevanje suhozida ne samo kao arhaičnog gospodarskog objekta, nego kao vrhunskog izraza ljudske prilagodbe krškom prostoru i održivog oblikovanja krajolika.
Umijeće suhozidne gradnje upisano je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Svaki podzid, ograda, pristava, čatrnja, bunja ili kamena kućarica svjedoči o stoljetnom radu generacija koje su krčenjem kamena stvarale plodno tlo, čuvale vodu i gradile zaklon od bure i sunca.
Tradicijsko znanje o odabiru, cijepanju i slaganju vapnenca prenosilo se usmenom predajom i zajedničkim radom. Budući da je sve manje izvornih majstora suhozida, dokumentiranje nazivlja, alata, konstrukcijskih pravila i osobnih sjećanja kroz rubriku „Zvuk kamena” predstavlja ključan korak u sprječavanju zaborava.
Digitalizacijom stručnih radova, monografija, fotografskih ciklusa i terenskih zapisa osigurava se njihova dugoročna dostupnost učenicima, studentima, arhitektima, etnolozima i lokalnim zajednicama. Sustav uredničkog pregleda na portalu jamči provjerenost, stručnu utemeljenost i visoku dokumentarnu vrijednost svake objavljene cjeline.
Krešimir Šaravanja, dr. sc., dipl. ing. građ., urednik je portala. Bavi se građevinarstvom i istraživanjem kamena kao građevnog materijala, a koautor je stručnog pregleda suhozida u Hercegovini „Hercegovina – zemlja kamena”.
Svaki članak, terenski zapis i publikacija prolaze urednički pregled kako bi se osigurala točnost terminologije, izvora i opisa graditeljskih tehnika.
Višekorisnički urednički sustav omogućuje autorima, etnolozima, arhitektima i kroničarima pripremu članaka, prijedloga publikacija i svjedočanstava.
Svi objavljeni materijali otvoreni su javnosti, obrazovnim ustanovama i istraživačima bez naknade, u svrhu očuvanja nematerijalne i materijalne baštine.